Kako prepoznati toplinski stres kod domaćih životinja i kojim mjerama ga ublažiti

Klimatske promjene posljednjih desetljeća dovode do sve češćih i intenzivnijih toplinskih valova, što postaje izraženi problem stočarske proizvodnje. Visoke temperature okoliša izravno utječu na fiziološke procese životinja, njihovo ponašanje, zdravlje i proizvodne rezultate, a posebno su ugrožene životinje u intenzivnom načinu proizvodnje mlijeka, mesa i jaja.

Termoneutralna zona (TNZ) je određena gornjim i donjim graničnim vrijednostima temperature okoliša unutar kojeg životinja može održavati stalnu tjelesnu temperaturu bez dodatnog utroška energije za zagrijavanje ili hlađenje organizma. Izvan tog područja dolazi do aktiviranja mehanizama termoregulacije, što povećava energetske potrebe životinje i snižavanje proizvodnje.

Granice termoneutralne zone razlikuju se između pojedinih vrsta životinja. Na njih utječu tjelesna masa, dob, pasmina, proizvodna razina, kvaliteta hranidbe, pokrov tijela i uvjeti držanja.

Svinje među najosjetljivijima na visoke temperature

Goveda uglavnom imaju relativno široku zonu toplinske ugode. Donja granica može biti vrlo niska kod odraslih goveda, a gornja granica je oko 25 °C. Međutim, visokoproizvodne mliječne krave mogu pokazivati znakove toplinskog stresa već pri temperaturama iznad 20–22 °C, osobito kada je prisutna visoka relativna vlažnost zraka.

Svinje su među najosjetljivijim domaćim životinjama na visoke temperature. Razlog tome je njihova slaba sposobnost hlađenja putem znojenja. Zbog toga se oslanjaju uglavnom na ubrzano disanje i promjene ponašanja. Termoneutralna zona tovnih svinja približno se kreće između 15 i 24 °C, dok su krmače posebno osjetljive pri temperaturama iznad 22–25 °C.

Perad također ima izraženu osjetljivost na toplinski stres. Kokoši i brojleri nemaju razvijene znojne žlijezde, pa toplinu uglavnom gube ubrzanim disanjem. Gornja granica njihove termoneutralne zone najčešće se nalazi oko 24–25 °C, nakon čega dolazi do smanjenja konzumacije hrane i pada proizvodnje.

Ovce i koze pokazuju veću otpornost na toplinske uvjete. Koze su među otpornijim vrstama i mogu podnijeti više temperature, s gornjom granicom termoneutralnosti približno oko 30 °C.

Mjerenje temperature i vlage zraka

Temperaturno-humidni indeks (THI) povezuje učinke okolišne temperature i relativne vlage zraka u jednu vrijednost, a zatim te vrijednosti razvrstava prema razini mogućeg toplinskog stresa. Osobito je korišten u proizvodnji mlijeka, ali se sve više primjenjuje i za druge vrste životinja. Ukoliko ne raspolažemo preciznim podacima za sam objekt u kojem se nalaze životinje, onda vrlo je korisno pratiti podatke s najbliže meteorološke postaje.

Najvažnija posljedica visokih temperatura u stočarstvu jest pojava toplinskog stresa. On nastaje kada količina topline koju životinja prima iz okoliša i proizvodi metabolizmom premašuje sposobnost organizma da tu toplinu ukloni.

Prvi znak toplinskog stresa je smanjenje uzimanja hrane. Životinje smanjuju unos obroka kako bi smanjile proizvodnju metaboličke topline tijekom probave. Posljedica toga je slabiji prirast tjelesne mase, manja proizvodnja mlijeka i slabija učinkovitost iskorištavanja hrane.

Zaštitite junad u tovu od toplinskog stresa

Kod mliječnih krava toplinski stres može uzrokovati značajan pad proizvodnje mlijeka. Osim količine mlijeka, mijenja se i njegov sastav, pri čemu se često smanjuje sadržaj mliječne masti i bjelančevina. Dugotrajno izlaganje visokim temperaturama može utjecati i na reproduktivne sposobnosti, smanjiti uspješnost osjemenjivanja i povećati gubitke embrija.

Kod svinja visoke temperature uzrokuju smanjen prirast, slabiju konverziju hrane i probleme s reprodukcijom. Kod krmača toplinski stres može smanjiti broj živorođene prasadi i negativno utjecati na proizvodnju mlijeka za podmladak.

Kod peradi visoke temperature dovode do smanjenja nesivosti, slabije kvalitete ljuske jaja i povećane smrtnosti, posebno u intenzivnim sustavima proizvodnje.

Mjere ublažavanja toplinskog stresa

Stočarska proizvodnja je gospodarska aktivnost i pravovremena informacija o nastajanju pojava koje mogu ugroziti rezultate proizvodnje otvara mogućnost poduzimanja mjera za umanjenje potencijalnih gubitaka.

Kako bi se smanjili negativni učinci visokih temperatura, potrebno je primijeniti odgovarajuće mjere upravljanja proizvodnjom. Jedna od najvažnijih mjera jest osiguravanje dovoljne količine svježe i čiste vode. Potrebe za vodom mogu se tijekom toplinskih valova značajno povećati.

U objektima za držanje životinja važno je osigurati dobru ventilaciju, smanjiti gustoću naseljenosti te koristiti sustave hlađenja poput ventilatora i raspršivanja vode. Kod životinja na pašnjaku potrebno je osigurati prirodni ili umjetni hlad.

Prilagodba hranidbe također ima važnu ulogu. Hranjenje u hladnijim dijelovima dana, korištenje kvalitetnijih obroka veće energetske vrijednosti i dodavanje određenih mineralnih dodataka mogu pomoći životinjama u održavanju proizvodnosti tijekom toplinskog stresa.

U budućnosti, zbog očekivanog povećanja učestalosti toplinskih valova, prilagodba stočarske proizvodnje klimatskim uvjetima bit će ključna za očuvanje dobrobiti životinja i održivost proizvodnje hrane.

U ovom kontekstu prilagodbe stočarstva učestalim toplinskim valovima zanimljivo je pogledati promjene i na svjetskim prvenstvima u nogometu. Prije četiri godine u Kataru hlađen je prostor samog igrališta, a sada su izgrađeni stadioni koji se zatvaraju i klimatizira se cijeli prostor.

Promjene klime, promjene načina proizvodnje, tržišne promjene... Baš kako je rekao Petar Preradović "Stalna na tom svijetu samo mijena jest".